Pesme iz moje domovine Katarine Jovanović
Muzičko putovanje kroz istoriju srpske solo pesme Katarine Jovanović i Vladimira Šćepanovića
Katarina Jovanović, sopran, priredila je u razmaku od svega mesec dana dva izuzetna koncerta beogradskoj publici – u januaru je u Madlenianumu nastupila sa programom solo pesama Đakoma Pučinija, Đuzepea Verdija i Riharda Vagnera, u okviru koncerta Minijature, dok je 6. februara izvela koncert posvećen solo pesmama srpskih kompozitora.
Ovakav programski raspon jasno svedoči o njenoj interpretativnoj sigurnosti i sposobnosti da se sa jednakom uverljivošću kreće kroz krajnje različite muzičke izraze. Pouzdan i nadahnut saradnik bio joj je pijanista Vladimir Vanja Šćepanović, sa kojim nastupa od 2023. godine.
Pesme iz moje domovine bio je naslov koncerta održanog u Istorijskom muzeju Srbije. Koncert je realizovan u okviru ciklusa Muzikom kroz muzej, koji se već šestu godinu organizuje sa ciljem da na pristupačan način promoviše kako srpsko, tako i evropsko muzičko stvaralaštvo.
Šarenolik prejzaž muzičkih izraza
〰️
Šarenolik prejzaž muzičkih izraza 〰️
Katarina Jovanović osmislila je program sastavljen od pesama srpskih, odnosno jugoslovenskih kompozitora – od Isidora Bajića i Josifa Marinkovića, preko Miloja Milojevića, Petra Krstića i Petra Konjovića, do Stevana Hristića, Stanojla Rajičića i Konstantina Babića. Pred publikom se otvorio šarenolik pejzaž raznorodnih kompozitorskih poetika, povezanih stihovima nekih od najznačajnijih srpskih pesnika. Tematski, ove pesme se u najvećoj meri bave ljubavlju, ali obuhvataju i egzotične prizore, poput pesme Japan Miloja Milojevića, zatim složena psihološka stanja (Elegija Stevana Hristića), kao i razigrane minijature poput Ribarčetovog sna Stanojla Rajičića ili Šašave pesme Konstantina Babića.
Šta je Katarina Jovanović učinila ove večeri?
Pre svega, pronikla je u svaku pesmu i u muzičkom i u psihološkom smislu. Svakoj numeri podarila je život karakternim tumačenjem teksta, menjajući ne samo muzički izraz već i scensku fizionomiju – izraz lica, pogled i stav – kako bi što verodostojnije dočarala svet pojedinačnih pesama. Podjednako uverljiva bila je kao zavodljiva junakinja u pesmama Šanson Petra Konjovića ili Veruj da te ljubim Isidora Bajića, melanholična u Elegiji Stevana Hristića i Jesenjoj elegiji Miloja Milojevića, zaljubljena u Nimfi Miloja Milojevića ili Nane, kaži tajku Petra Konjovića, kao i vedra u Ribarčetovom snu Stanojla Rajičića i Šašavoj pesmi Konstantina Babića.
Katarina Jovanović je intonativno sigurna, tehnički besprekorna i izražajno uverljiva.
Pročitaj još: Intervju sa operskom umetnicom Katarinom Jovanović
Verni i pouzdan saradnik bio joj je pijanista Vladimir Šćepanović, koji sa izraženom senzibilnošću sluša i muzički prati svoju partnerku na sceni. Njegova interpretacija klavirskih deonica bila je precizna, stilistički raznolika i izražajno utemeljena, čime je na uverljiv način oživeo bogate klavirske fakture i pratnje koje su kompozitori zabeležili u svojim partiturama.
Interpretacije visokog kvaliteta
〰️
Interpretacije visokog kvaliteta 〰️
Koncert je bio muzičko putovanje kroz istoriju srpske solo pesme. Katarina je mogla u nedogled da interpretira numere srpskih kompozitora – ne bi se niko žalio i malo ko bi napustio salu. Upravo zato, koncert je ostavio i nadu da će se uskoro ponovo pojaviti na nekoj od scena. Jasno je da za to postoje i umetnička volja i izvođačka snaga; preostaje, međutim, da se takvim projektima otvore i institucionalna vrata.
Iako izvođenje srpske solo pesme na koncertima u Beogradu nije retkost, postalo je neuobičajeno čuti interpretacije ovakvog kvaliteta – one koje nude uverljivu, autentičnu umetničku vizuru kompozicija i publici omogućavaju adekvatnije upoznavanje sa bogatim nasleđem srpskih autora.