Pijanistkinja Polina Osetinskaja briljirala na koncertu u Beogradu
Pijanistički tour de force Poline Osetinskaje u delima Baha, Glinke i Rahmanjinova
Pijanistkinja Polina Osetinskaja održala je resital u Narodnom pozorištu i malu, ali izuzetno radoznalu publiku snažno impresionirala. Izbor Narodnog pozorišta možda se na prvi mah čini iznenađujućim, ali je atmosfera koju je Velika scena sa sobom donela u intimnom okruženju solistkinje i publike bila magična.
Pijanistkinja, istina, nije uspela da napuni salu; došli su oni najiskreniji slušaoci – radoznali stručnjaci da čuju i ocene njene interpretacije, Rusi koji su činili najveći deo njene publike i iskrena publika, posvećeni slušaoci klasične muzike. Sasvim dovoljno da Polina bude otvorena, slobodna i nadahnuta.
Ne baš tipičan pijanistički resital program je u prvom delu koncerta bio u potpunosti posvećen transkripcijama – odnosno aranžmanima – muzike Johana Sebastijana Baha.
Interpretirala je odabrana dela Johana Sebastijana Baha, i to određene stavove iz Božićnog oratorijuma BWV 248, Kantate br. 127 i Partite za violinu br. 2 BWV 1004, kao i koralne preludijume Jesus bleibet meine Freude BWV 147 i Wachet auf, ruft die Stimme BWV 140 i Koncert u a-molu BWV 1065 (prema Vivaldiju) u obradi za solo klavir.
Drugi deo koncerta činio je ruski repertoar: Nokturno u f-molu Rastanak Mihaila Glinke i odabrani Prelidi iz op. 3, 23 i 32 Sergeja Rahmanjinova.
Dramska snaga i suptilna osećajnost
〰️
Dramska snaga i suptilna osećajnost 〰️
U ovom repertoaru Osetinskaja je pokazala svoja dva sveta koja u potpunosti međusobno postoje u njenom pijanizmu. Sa jedne strane to su mir, introspektivnost, kontemplativnost i graditeljstvo Bahove muzike, a sa druge strane ekspresivnost, virtuoznost i poletnost muzike romantizma u delima Glinke i Rahmanjinova.
Struktura Bahove muzike dobila je takvu formu da se osećala sva suptilna razlika među oblicima koje njegova dela iz ovog repertoara imaju. Međutim, ono što je naročito došlo do izražaja jeste to što je kroz šest kompozicija uspešno izgradila poseban svet u kom su se smenjivali beskrajni Bahovi kontrapunkti. Oni su izmeštali slušaoca iz prostora i vremena u kom se nalazio u tom trenutku. Njena figura, sama za klavirom, u potpunosti je bila stopljena sa muzikom, tako da su Bahova dela ostala izvedena kao jedno neprekinuto klupče koje se beskrajno razvija.
Zaista je vredno divljenja kada umetnik uspe da zadrži pažnju slušaoca punih pedeset minuta neprekinutog Baha. Ipak, kada tih pedeset minuta donesu božansku lepotu, unutrašnju borbu i uzvišenost muzičkog izraza, publika poželi da ti minuti potraju još duže.
Polina je danas među najfascinantnijim interpretatorima Bahove muzike – stilski precizna, zvučno moćna.
Pijanistički tour de force prvog dela nastavila je kroz jedinstvenu dramsku celinu Glinke i Rahmanjinova
〰️
Pijanistički tour de force prvog dela nastavila je kroz jedinstvenu dramsku celinu Glinke i Rahmanjinova 〰️
U drugom delu koncerta Osetinskaja se rasplamsala u dugom nizu romantičarskog izraza u kom je podjednako pokazala i svoju snagu - koja je ipak imala dozu topline i zaobljenosti - i svoju nežnu suptilnost da sve melodije izdvoji iznad gustih akordskih slogova koji su se ređali u muzičkom toku.
Njeno ispevavanje melodije osmišljeno je sa svrhom, jasnoćom i uz duge dahove koji se prirodno razvijaju i nadovezuju jedan na drugi. Nije publiku očarala samo tehnička briljantnost i snaga, već i čista lepota Rahmanjinove muzike
Od samog početka koncerta do kraja nije posustala, nije se osetio pad energije niti pad želje da se muzički izrazi. Sigurno je da je u tome naročito pomogla duža pauza koja je napravljena između dva dela koncerta – sa opravdanjem i sa namerom da se razdvoje dva potpuno različita sveta. Ipak, ta dva sveta Bahove barokne muzike i romantičarskog izraza Glinke i Rahmanjinova bila su povezana kroz čistu muzikalnost, duboko prodiranje u muzičke strukture i linije.
Nekome je mogla delovati pomalo hladno, suzdržano, ali je – čini se – tajna u tome da sa merom i uz jednu konstantu sebe pažljivo i promišljeno prepusti različitim muzičkim delima.