Mladi za mlade: Koncerti flautiskinje Ive Vujanić i pijanistkinje Teodore Vlajić u Parobrodu

Ciklus koncerata Mladi za mlade 2026 Muzičke omladine Beograda

Muzička omladina Beograda najavljuje koncerte flautistkinje Ive Vujanić i pijanistkinje Teodore Vlajić u okviru ciklusa Mladi za mlade 2026 u Ustanovi kulture Parobrod. 

Koncert će biti održan u utorak 7. jula od 19 časova.

Na programu su dela Georga Filipa Telemana, Johana Sebastijana Baha, Domenika Skarlatija, Kloda Debisija, Gabrijela Forea, Morisa Ravela i Fransoa Bornea.

Ovo je dvadeseti koncert ciklusa koncerata Mladi za mlade Muzičke omladine Beograd u 2026. godini koji je posvećen predstavljanju i promociji mladih umetnika.

Ulaz na koncert je slobodan.

Pročitaj jošRazgovor sa programskim urednikom MOB-a Nikolom Nejčevim o sezoni Mladi za mlade 2026


Iva Vujanić

Foto: Fotografija: Vlada Tadić/MOB

U susret koncertu: Razgovor sa Ivom Vujanić

Mlada flautistkinja Iva Vujanić učenica je Muzičke škole Stanković u Beogradu.

Već sada ostvarila je značajna priznanja i uspehe među kojima se izdvaja stalno članstvo u periodu od 2026. do 2028. godine u Mahler Philharmonie Orchestra u Mursiji u Španiji i položena audicija za Evropsku omladinsku orkestarsku akademiju koja se održava u Manhajmu u Nemačkoj u septembru 2026. godine.

Dobirnica je mnogobrojnih republičkih i međunarodnih nagrada, a aktivni je učesnik i na renomiranim međunarodnim akademijama i masterklasovima.

Kako si osmislila svoj program za koncert i koje kompozicije ćeš izvesti?

Želela sam da napravim program koji će publici približiti različite stilove i epohe, ali i pokazati koliko je flauta raznovrstan instrument. 

Na programu su dela Georga Filipa Telemana (Fantazija br. 2 u a-molu), Johana Sebastijana Baha (Sonata u C-duru BWV 1033), Kloda Debisija (Sirinks), Gabrijela Forea (Fantazija, op. 79) i Fransoa Bornea (Karmen Fantazija). 

Svaka od ovih kompozicija ima potpuno drugačiji karakter, pa mislim da će publika tokom koncerta moći da doživi mnogo različitih boja, emocija i raspoloženja.

Možeš li ukratko da predstaviš svaku kompoziciju i da kažeš šta te u njoj najviše muzički privlači?

Telemanova Fantazija mi se dopada zbog slobode koju mi pruža kao izvođaču. Iako je napisana za solo flautu, zvuči veoma bogato i svaki deo ima svoj karakter. Bahovu Sonatu volim zbog elegancije i jasnoće baroknog stila, ali i zbog lepog dijaloga između flaute i klavira.

Debisijev Sirinks je jedno od najlepših dela za solo flautu. Privlači me njegova posebna atmosfera i način na koji kroz jedan instrument može da se izrazi toliko emocija. Foreovu Fantaziju posebno volim zbog kontrasta između nežnih melodija i energičnih, tehnički zahtevnih delova. Borneova Karmen fantazija je veoma efektna kompozicija i pravi završetak koncerta. Volim je zbog njene energije, virtuoznosti i poznatih tema iz opere Carmen, koje publici uvek izmame posebnu reakciju.

Svaka od ovih kompozicija mi je na neki način posebna.

〰️

Svaka od ovih kompozicija mi je na neki način posebna. 〰️

Muzička omladina Beograda nastoji da promoviše mlade umetnike. Koliko ti znači koncert u okviru ciklusa Mladi za mlade?

Ovaj koncert mi zaista mnogo znači. Posebno mi je drago što sam sa 15 godina primljena u Muzičku omladinu Beograda kao njen najmlađi član, pa mi je velika čast što imam priliku da održim koncert upravo u okviru ciklusa Mladi za mlade.

Verujem da su ovakvi koncerti veoma važni za mlade umetnike, jer nam pružaju priliku da steknemo iskustvo, predstavimo svoj rad publici i razvijamo se kroz nastupe. Za mene je ovo i velika motivacija da nastavim da učim, radim i napredujem. Zahvalna sam Muzičkoj omladini Beograda na ukazanom poverenju i radujem se što ću svoju ljubav prema muzici podeliti sa publikom.


Teodora Vlajić

Foto: Fotografija: Vlada Tadić/MOB

U susret koncertu: Razgovor sa Teodorom Vlajić

Pijanistkinje Teodora Vlajić trenutno je studentkinja klavira Fakulteta muzičke umetnosti u klasi profesorke Marije Đukić. Školovala se u Muzičkoj školi Vatroslav Lisinski.

Tokom svog školovanja dobitnica je mnogobrojnih nagrada na takmičenjima svih nivoa.

Teodora je kao solista i član ansambala imala priliku da nastupa na brojnim uglednim koncertnim podijumima, među kojima se izdvajaju Kulturni centar Čukarica, Atrijum Narodnog muzeja, Beogradska filharmonija, Ruski dom, Dom Vojske Srbije, Pedagoški muzej, Konak kneginje Ljubice, Galerija Artget i Muzej pozorišne umetnosti. 

Kako si osmislila svoj program za koncert i koje kompozicije ćeš izvesti?

Izvodiću dela baroka i impresionizma. Izvešću Sonate K 135 i K 466 Domenika Skarlatija, Francusku svitu br. 2 u c-molu od Johana Sebastijana Baha, prelid Devojka sa lanenom kosom Kloda Debisija i Sonatinu Morisa Ravela.

Možeš li ukratko da predstaviš svaku kompoziciju i da kažeš šta te u njoj najviše muzički privlači?

Koncert ću otvoriti sa dve Skarlatijeve sonate i moram da priznam da mi je bilo teško da se odluči koje da odaberem zbog količine interesantnih ideja spakovanih u tih 555 sonata koje je napisao.

Prva  je nenadmašna, f-mol K 466. Prvi razlog je tonalitet, toliko volim f-mol i Skarlati ga koristi fenomenalno. Spokojna i umirujuća, divna je za otvaranje koncerta i pomaže mi da ostanem smirena uprkos jakom uzbuđenju oko svirke koje bi ovako možda malo zasmetalo u koncentraciji. Druga koju sviram je neodoljivi E-dur K 135. Dvoumila sam se između nje i K 175 jer su obe jako energične i pravi grabitelji pažnje. Na kraju sam odlučila da mi karakter K 135 bolje pristaje. Takođe, htela sam i da durskim tonalitetom napravim veći kontrast u odnosu na prvu.

Nakon njih sviram Bahovu Francusku svitu u c-molu. Duža je istorija između mene i ove kompozicije. Naime, upoznala sam se sa njenim stavovima Alemandom i Sarabandom na početku srednje škole i jedva sam čekala da je spremim celu za sviranje. Jako volim kontraste između igara i posebno uživam u igrama sa kojima sam je otkrila i sećanju na taj period.

Posle baroka uvodim publiku slikovito u impresionizam sa Debisijevim prelidom pod nazivom Devojka sa lanenom kosom. To je umiljati komad koji govori za sebe, a ja ne mogu da odbijem mali molski septakord ili uopšte celokupnu harmonsku sliku dela. Podseća me na razloge zašto obožavam da slušam impresionizam.

Za kraj sam ostavila najefektnije delo u mom repertoaru – Sonatinu Morisa Ravela. Neću previše da dužim jer bih sigurno mogla o svakom odseku da pričam duže nego što je zanimljivo za slušanje. Prvi stav je dinamičan, pun promena u karakteru i užitak za slušanje. Drugi stav, intiman i svetao, sadrži najdivniji vrhunac poznat čovečanstvu. Poslednji, treći stav, uzbudljiv i virtuozan, odličan je za poslednju tačku, njegov završetak sa ubrzanjem i poslednjim razloženim akordim ostavlja snažan utisak.

Muzička omladina Beograda nastoji da promoviše mlade umetnike. Koliko ti znači koncert u okviru ciklusa Mladi za mlade?

Jako sam zahvalna zbog prilike da predstavim izabrani program publici i hvala Muzičkoj omladini Beograda za podršku koju pruža nama mladim umetnicima, bez njihove inicijative bilo bi teže naći prostor i okupiti publiku za održavanje koncerta. Veliki pozdravi za njihov tim!

Next
Next

Muzička omladina Beograda ne pravi pauzu: tri međunarodna projekta koja otvaraju nove prilike za mlade muzičare