Raznovrsna i dinamična sezona koncerata Muzičke omladine Beograda u 2026. godini

Muzička omladina Beograda ove godine realizuje više različitih projekata koji uključuju veliki broj mladih umetnika iz Srbije i iz Evrope

Tokom 2026. godine Muzička omladina Beograda realizovaće veliki broj koncerata u okviru projekta Mladi za mlade, uz niz drugih značajnih projekata koje sprovodi mali tim ljudi posvećen radu ovog udruženja.

Posvećenost, profesionalizam, diverzitet i otvorenost temeljne su vrednosti ovog udruženja sa višedecenijskom tradicijom, koje je tokom prethodne tri godine postalo znatno dostupnije i vidljivije, kako u koncertnim dvoranama, tako i na društvenim mrežama.

O mnogobrojnim planovima, programu projekta Mladi za mlade za ovu godinu govori programski urednik Nikola Nejčev.

Mladi za mlade 2026. godine - šta publika može da očekuje?

Nikola Nejčev, programski urednik

Na pitanje da li je broj prijava prevazišao i njihova očekivanja u odnosu na prethodnu godinu, Nikola Nejčev kaže da su imali 100% veći broj prijava u odnosu na 2024. godinu, kada je raspisan prethodni konkurs. To jasno ukazuje na razvoj mreže i vidljivosti projekta.

Posebno ih raduje činjenica da su umetnici pokazali visok stepen saradnje u vezi sa odabirom koncertnih prostora. Podseća da su prilikom apliciranja, umetnici birali sale u kojima bi želeli da nastupe, a Muzička omladina Beograda (MOB) je analizirala njihove želje i, u skladu sa kapacitetima institucija sa kojima sarađuje, nastojala da ih ispuni.

Svih 36 prijavljenih umetnika dobilo je ponudu i bila primljena u projekat. Manji broj je odustao od organizacije koncerata jer nisu bili zadovoljni salom koju su mogli da im ponude.

Kada se saberu svi izvođači, uključujući i kamerne ansamble, u 2026. godini će u okviru projekta Mladi za mlade nastupiti ukupno 43 izvođača na 42 koncerta.

Koncerti će se održavati u Galeriji ARTGET (5 termina), Italijanskom institutu za kulturu (12 termina), Legatu Josipa Slavenskog (6 termina), gde će programi biti u potpunosti posvećeni muzici srpskih kompozitora, kao i u Ustanovi kulture Parobrod. Najvažnije je istaći saradnju sa Parobrodom, koji nam je ove godine ustupio čak 19 termina. Na tome smo im neizmerno zahvalni i možemo reći da su generalni sponzor projekta za ovu godinu.

Posebno bih želeo da istaknem koncert posvećen isključivo muzici Josipa Slavenskog (povodom 130 godina od rođenja), koji će izvesti flautistkinja Andrijana Gvozdenović. Što se tiče izvođača, pored velikog broja pijanista, nastupiće i violinisti i violončelisti. Posebno izdvajam Vasilija Sokolovskog, koji će nastupiti u prvoj polovini godine. U Italijanskom institutu nastupiće dva kamerna ansambla: duo Euterpe (sopran i klavir) i duo Corda Profonda (kontrabas i klavir), u ARTGET-u kvartet Četiri dame, dok će u Parobrodu nastupiti etno-ansambl Kumrije.
— Nikola Nejčev

Otvorenost ka različiti muzičkim žanrovima

〰️

Otvorenost ka različiti muzičkim žanrovima 〰️

Budući da se Muzička omladina zasniva na principu otvorenosti prema različitim muzičkim žanrovima, Nejčev otkriva da su imali prijave i iz oblasti etno i autorske muzike. Irina Stefanović i Dimitrije Nikolić izvešće svoja autorska dela u Legatu Slavenskog, dok će Melina Černa u UK Parobrod takođe izvoditi svoju autorsku muziku. U programu su i hornista Vojin Janković, koji će nastupiti u ARTGET-u i fagotista Bogdan Đuranović.


Kompletan program sezone videti na sledećem LINKU.


Značajan porast broja umetnika

Nejčev istče da su svi umetnici koji su aplicirali primljeni u projekat i da je MOB nastojao da u najvećoj mogućoj meri izađe u susret njihovim zahtevima i očekivanjima.

Muzička omladina Beograda, kao članica Jeunesses Musicales International, usvojila je na Generalnoj skupštini u Zimbabveu 2023. godine Strategiju za inkluziju, raznolikost, pravičnost i pristupačnost (IDEA). Zbog toga smo, pored muzičke darovitosti, vodili računa o raznovrsnosti instrumenata i rodnoj ravnopravnosti. Smatramo da nije važna samo muzika, već i to da svaki glas dobije priliku da se čuje.
— Nikola Nejčev

Na kraju kaže da je proces usklađivanja svih ovih elemenata u 42 termina bio je izuzetno zahtevan. Zbog toga će u Parobrodu biti šest termina u kojima umetnici dele koncert, slično praksi Beogradskih promenada na Kolarcu. Međutim, ističe da to u praksi ne znači kraći koncert – naprotiv, koncerti su nešto duži, a oba izvođača imaju skoro pun solistički recital.

Otvorenost i ka neafirmisanim umetnicima

〰️

Otvorenost i ka neafirmisanim umetnicima 〰️

Govoreći o uslovim za prijavu na konkurs, Nejčev odgovara da nisu postojali posebni uslovi. MOB je tražila da umetnici navedu najvažnije nastupe, takmičenja, nagrade, eventualno snimke. Sa te strane je MOB bila otvorena i za potpuno neafirmisane umetnike.

Koncipiranje programa koncerata

U 2025. godini umetnicima smo dali slobodu da sami biraju programe, dok je za 2026. godinu situacija nešto drugačija. Za koncerte koji se održavaju u Italijanskom institutu za kulturu neophodno je da program obuhvata dela dva italijanska kompozitora. U Legatu Slavenskog svi autori su srpski, s tim što ove godine imamo dva autora koji su ujedno i izvođači svojih dela. Ostala dva prostora nemaju definisane programske okvire. Ipak, ove godine nudimo programsku konsultaciju umetnicima, što nismo radili u 2025. godini.
— Nikola Nejčev

Nejčev smatra da to podstiče umetnike da aktivno razmišljaju o izboru programa, ali i da razvijaju samokritičnost, jer će po završetku fakulteta sami morati da kreiraju koncertne programe. Ovo predstavlja odličnu vežbu za buduću profesionalnu praksu umetnika. MOB se trudi da koncerti ne budu zakazani u periodima ispitnih rokova, kako umetnici ne bi izvodili ispitne programe, već programe prilagođene sali u kojoj nastupaju. Na taj način se pripremaju za profesionalni život van akademskog okruženja.

Edukacije, treninzi, kursevi, međunarodne razmene

Nejčev podseća da svi umetnici plaćaju članarinu Muzičkoj omladini, u zavisnosti od toga da li nastupaju kao solisti ili kamerni sastavi, a ta sredstva se direktno ulažu u promotivne materijale, održavanje veb-sajta i fotografisanje, budući da su svi koncerti dokumentovani od strane zvaničnog fotografa MOB-a Vlade Tadića.

Pored samih koncerata, umetnicima se pruža mogućnost učešća u međunarodnim razmenama – MOB je aplicirao na različite međunarodne konkurse za saradnju sa Muzičkom omladinom Hrvatske i Makedonije.

Deo smo mreže MEED (Music Europe Education), koja tokom godine organizuje dva sastanka posvećena položaju umetnika u muzičkom obrazovanju. Reč je o ‘peer-to-peer’ modelu razmene iskustava, a ne o klasičnim edukativnim seminarima. Jedna od mobilnosti biće realizovana u Beogradu u novembru ove godine. Osim toga, ove godine dobili smo projekat Kreativne Evrope – HARK! (Helping Art Reach Kids), u okviru kojeg će biti organizovani treninzi u Evropi posvećeni profesionalnom usavršavanju muzičara, posebno onih koji žele da se bave nastupima za mladu publiku.
— Nikola Nejčev

Umetnici će imati mogućnost i da pohađaju različite treninge i module koje sami biraju, poput pisanja biografije i CV-ja ili tema vezanih za interkulturalni dijalog. Svaki umetnik dobiće svoju stranicu na sajtu Muzičke omladine, sa biografijom, snimcima (planirana je realizacija makar audio-zapise koncerata), pregledom najvećih uspeha i profesionalnim fotografijama.

Na taj način, po završetku projekta, 1. januara 2027. godine, MOB će umetnicima pokloniti kompletiran profesionalni CV koji mogu dalje koristiti u svojoj karijeri.

Obnavljanje sezone Mladi za mlade - put u prošlost

Projekat Mladi za mlade postoji od samog osnivanja Muzičke omladine Beograda 1954. godine, ističe Nikola Nejčev. On je tokom godina evoluirao i menjao svoj format.

Mnogi stariji omladinci pamte da su na početku to bili isključivo koncerti mladih umetnika koji su, u tadašnjem „zlatnom dobu“, putovali širom Jugoslavije i nastupali u gotovo svakoj školi i koncertnoj sali. Nakon raspada Jugoslavije 1991. godine, delatnost MOB-a se najpre smanjila na gradove u Srbiji. 

U poslednjih 25 godina Omladina od organizacije koja je imala 17 zaposlenih sada radi kao udruženje. Smanjuje se budžet, pa se i aktivnosti održavaju prvenstveno u Beogradu. Do 2019. godine se uz ostale delatnosti MOB-a i ovaj projekat realizovao, da bi potom usledio zastoj sve do 2025. godine. Te godine dolazi do obnove koncertne sezone, ali sada sa novim tendencijama, pre svega usmerenim ka afirmaciji mladih umetnika.

MOB je neprofitna organizacija, ne naplaćujemo koncerte i ne ostvarujemo finansijsku dobit ovim putem.

Ranije je fokus bio na tome da mladi pomažu još mlađima da čuju kvalitetnu muziku, dok se danas mladi, uz mladu publiku, afirmišu prvenstveno u beogradskom i nacionalnom kontekstu. Nastojimo da razvijamo i međunarodne razmene, čime se projektu daje internacionalni fokus. Projekat Mladi za mlade se, osim u Srbiji, od 1954. godine paralelno realizuje i u Hrvatskoj glazbenoj mladeži, do pre nekoliko godina i u Muzičkoj omladini Makedonije, kao i u Muzičkoj omladini Slovenije. Dakle, reč je o projektu koji je od samog osnivanja Muzičke omladine (1945) bio prisutan kod svih članica. Danas smo ga unapredili tako da predstavlja pre svega afirmaciju i podršku mladim umetnicima, pružajući im vidljivost u skladu sa mogućnostima koje imamo.
— Nikola Nejčev

Ciklus koncerata Mladi za mlade 2025. godine

Govoreći o 2025. godini, Nejčev ističe da se ciklus tokom godine postepeno razvijao. Bez pomoći Italijanskog instituta za kulturu, Kulturnog centra Beograda, Ustanove kulture Parobrod, kao i SANU, ne bi uspeli da realizuju koncerte.

Pojedine sale, poput SANU i Galerije ARTGET, već su dobro poznate publici, što je rezultiralo izuzetno velikom posećenošću. U nastavku kaže da je u Italijanskom institutu i Parobrodu, od januara do decembra, primećen postepen porast posećenosti i ukazuje da su sale od polovine godine bile stalno popunjene. Zaključuje da to pokazuje da su u toku jedne godine uspeli da razviju ideju projekta i privuku publiku.

U projekat je tokom prošle godine bilo uključeno 25 umetnika. Ostvarena je i mađunarodna razmena sa Muzičkom omladinom Makedonije: fagotista Bogdan Đuranović gostovao je u Skoplju, gde je nastupio zajedno sa kolegom fagotistom Mariom Ivančovim iz Makedonije, dok je u martu u Beogradu gostovao umetnički ansambl Mevlem. Iako je razmena prvobitno bila zamišljena u duhu saradnje, zbog tragičnog požara u Kočanima koncert je dobio i humanitarni karakter. Zbog toga smo odlučili da od 2026. godine nekoliko koncerata bude humanitarnog karaktera. Na ovaj način pokazujemo da razmišljamo o društvu i istovremeno pružamo platformu mladim umetnicima za razvoj, učenje i nova iskustva, a ne samo za sam nastup.
— Nikola Nejčev

Dosta je aktivnosti i planova – ko stoji iza svih tih realizacija?

Mi se ne eksponiramo kao pojedinci; smatramo da mi kao Muzička omladina ne bi trebalo to da radimo. Mladi je pokreću, mladi je i održavaju. Ako njih nema, onda nema ni potrebe za njenim postojanjem.
— Nikola Nejčev

Ipak, podseća da je od 2012. godine direktorka MOB-a, predsednica Upravnog odbora i glavni i odgovorni urednik muzikolog Tatjana Vojnov, a sekretarka Gordana Radoičić, koja je zadužena za sve pravne poslove. Nikola Nejčev angažovan je kao programski urednik.

Godine 2019. došlo je do urušavanja plafona u kancelariji Muzičke omladine Beograda. Iako MOB plaća zakup prostora, trenutno nema sredstva za renoviranje tih kancelarija.

Ističe da udruženje Ima i veliki broj volontera, u zavisnosti od projekata koji se realizuje. Prošle godine MOB je imao desetak volontera. Svi koji rade za MOB su zapravo volonteri i nemaju plate. Kako kaže, MOB pokušava da kroz konkurse, pre svega međunarodne, obezbedi određeni administrativni segment kako bi mogli da rade još više, jer trenutno funkcionišu isključivo zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca.

Uključivanje volontera u rad Muzičke omladine

Veliki broj volontera uključuje se po projektu, kroz koji stiču praksu, brinu o grupama sa kojima rade i prolaze kroz edukativni proces. Postoji i segment stručne prakse, nakon koje dobijaju sertifikate o učešću u radu, kao i znanja iz oblasti odnosa sa javnošću, društvenih mreža i saradnje sa medijima.

Imamo već razrađenu volontersku praksu. Nudimo i mogućnost volontiranja na jedan dan, ukoliko neko želi da pomogne na samo jednom koncertu – da podeli programe, pomogne publici pri ulasku u salu, asistira fotografu i slično. Nadamo se da ćemo u budućnosti moći da uključimo još ljudi u tim tokom cele godine, ali trenutno, bez institucionalne podrške, to nije moguće. Naravno, ukoliko se neko javi da volonterski sarađuje sa nama tokom cele godine, ta mogućnost postoj.
— Nikola Nejčev

Drugi projekti Muzičke omladine Beograda

Pored projekta Mladi za mlade, trenutno su aktuelni i drugi projekti. Jedan od njih je Međunarodno takmičenje Muzičke omladine Beograd, koje se održava od 21. do 30. marta u Kolarčevoj zadužbini, u disciplini viola. Takmičenje traje devet dana i deo je svetske federacije međunarodnih muzičkih takmičenja sa sedištem u Ženevi, koja okuplja 200 najprestižnijih takmičenja. Srbija se, zahvaljujući Muzičkoj omladini Beograda, nalazi na tom spisku.

Pored ovog takmičenja, koje predstavlja jednu od najdužih tradicija Muzičke omladine Beograda od 1971. godine, od 2024. godine pokrenut je i projekat YAM (Young Audience Music). Iako je MOB i ranije imao projekat za decu, tačnije koncerte za školarce, sada se dodaje nova dimenzija. Kroz programe Kreativne Evrope razvija se mreža umetnika koji nastupaju za mladu publiku i profesionalno se obučavaju za rad sa mladima.

Takođe, 2023. godine MOB je postao deo mreže Ethno World, a od 2024. godine održava se i prvi Ethno Srbija kamp. Kamp će ponovo biti organizovan, po treći put, od 7. do 16. septembra 2026. godine u Parobrodu.

Ethno kamp okuplja umetnike uzrasta od 18 do 35 godina iz različitih zemalja. Svake godine MOB ima podršku Međunarodne Muzičke omladine kroz programe mobilnosti za međunarodne učesnike, čime se dodatno razvija internacionalna dimenzija rada Muzičke omladine.

Kao ekskluzivu mogu da najavim da nastojimo da realizujemo projekat Imagine music Xpirience, koji je zvanični projekat Međunarodne Muzičke omladine. Namenjen je učesnicima uzrasta od 13 do 21 godine i predstavlja međužanrovsko takmičenje popularne muzike u širem smislu. Nastupaju solisti i bendovi, a žiri iz Srbije bira pobednike nacionalnog takmičenja, nakon čega se svake godine u decembru u Briselu održava završno međunarodno finale. U njemu učestvuju predstavnici Švedske, Norveške, Belgije, Francuske, Holandije, Severne Makedonije, Madjarske, Ujedinjenog Kraljevstva, Zimbabvea, Malavija i Mozambika, a nadamo se da ćemo se i mi uskoro naći među učesnicima.
— Nikola Nejčev
Next
Next

Koncert gitariste Borisa Popovića u Italijanskom institutu za kulturu u nastavku sezone Beogradskog gitarskog društva