Svet srpske muzike: Koncert Simfonijskog orkestra RTS
Aleksandar Kojić: Dela i autori koji čine važan deo našeg duhovnog bića
Simfonijski orkestar RTS, pod dirigentskom palicom Aleksandra Kojića, u četvrtak 6. novembra u 20h u Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine izvešće koncert pod nazivom Svet srpske muzike.
Na ovom koncertu publika će imati priliku da zakorači u bogati svet muzičke baštine srpskih kompozitora. Na repertoaru će se naći dela nekih od najznačajnijih autora srpske orkestarske muzike – Josipa Slavenskog, Stanojla Rajičića, Ivana Jetvića, Aleksandre Vrebalov, Dejana Despića i Stevana Hristića.
Poseban trenutak koncerta biće izvođenje Koncerta za fagot Stanojla Rajičića, u kojem će kao solista nastupiti Ivan Jotić.
Aleksandar Kojić: Svako delo je ogledalo unutrašnjeg stanja autora
U ekskluzivnom razgovoru sa dirigentom Aleksandrom Kojićem otkrivamo njegove uvide i razmišljanja o kompozicijama i kompozitorima, kao i šta je važno da publika ponese sa sobom nakon koncerta.
Koncept i nit koncerta
〰️
Koncept i nit koncerta 〰️
Aleksandar Kojić, dirigent
Fotografija: TANJUG/Jadranka Ilić
Koncerti sa orkestarskim delima srpskih kompozitora nisu česti u našoj sredini. Program obuhvata dela značajnih autora 20. i 21. veka. Kako je osmišljen koncept koncerta i postoji li nit koja povezuje sva dela?
Koncert je prvi u nizu ciklusa koji je Muzička produkcija RTS zamislila, a koji su posvećeni odabranim, najznačajnijim kompozitorima čija dela su potvrđena i dokumentovana. Dakle, težište nije na novonapisanim delima – za to postoji Tribina kompozitora – već se fokusiramo na ono što je ranije napisano, a što ili nikada nije izvedeno kod nas, ili je izvedeno veoma davno. U kombinaciji sa uvek rado slušanim delima, poput Svite br. 1 iz baleta Ohridska legenda Stevana Hristića, ovo stvara konceptualnu poveznicu među delima ovog koncerta, ali i sa onima na narednim koncertima.
Repertoar obuhvata različite generacije i stilske pristupe – od Slavenskog i Rajičića do Aleksandre Vrebalov. Šta ste u kompozicijama koje ćete interpretirati pronašli kao njihove specifičnosti i na šta ćete obratiti posebnu pažnju prilikom pripreme programa?
Ono što je karakteristično za sve autore je prepoznatljiv muzički pečat svakog od njih. Svaki potiče iz različite kompozitorske škole: Slavenski (Budimpešta, Prag), Jetvić (Beograd, Pariz), Vrebalov (Novi Sad, Njujork), Hristić (Lajpcig). Naša uloga kao interpretatora jeste da te karakteristike prepoznamo i istaknemo, naglašavajući različite stilske uticaje koje su autori primili tokom godina i iznedrili kao lične stvaralačke izraze.
Važnost izvođenja srpskih kompozitora
〰️
Važnost izvođenja srpskih kompozitora 〰️
Koliko je važno da savremena publika čuje i prepozna bogatstvo muzičkog stvaralaštva srpskih kompozitora?
Za svaku zemlju, pa tako i za našu, važno je da se čuje – i to što češće – ono što je plod muzičkih umova sa tog geografskog prostora. Jasno je da srpska klasična muzika nema istorijski kontinuitet kao Italija, Nemačka, Austrija ili Rusija, ali to ne umanjuje činjenicu da je stasao značajan broj talentovanih, školovanih i originalnih stvaralaca, naših sunarodnika, koji su naše kolektivno iskustvo preneli u muzički svet. To je vredno znanja, slušanja i poštovanja. Mnoga dela naših autora, uključujući i ona na predstojećem koncertu, dobro su primljena i kod inostrane publike, kritike i kolega.
Ivan Jotić, fagot
Fotografija: Muzička produkcija RTS/Nebojša Babić
U Koncertu za fagot Stanojla Rajičića nastupa solista Ivan Jotić. Kakav je bio proces zajedničkog rada i šta publika može da očekuje od te interpretacije?
Prva zanimljiva i istovremeno izazovna činjenica jeste da je ovo jedini koncert za fagot i orkestar u srpskoj muzičkoj literaturi. Postoji samo jedan snimak od pre više od 40 godina, koji u pojedinim delovima odstupa od notnog teksta, što je samo po sebi intrigantno. Fagotista Ivan Jotić, moj dugogodišnji kolega i prvi fagotista Simfonijskog orkestra RTS, izvešće delo upravo onako kako je napisano – mislim da će ovo biti prvi put. Snimili smo i studijski zapis za arhivu RTS u maju ove godine.
Postoji li neko delo sa programa koje Vam je posebno blisko ili koje ste na nov način otkrili tokom priprema?
Prvi put sam sada otkrio da Josip Slavenski ima Balkanske igre. Kada se spomenu Balkanske igre, većina pomisli na Marka Tajčevića, bilo u originalu za klavir ili u orkestraciji Bogo Leskovića. Međutim, Balkanske igre Slavenskog su veoma specifično tretirane i odmah se prepoznaje jezik ovog kompozitora – više muzika Balkana sa njegovim ličnim pečatom nego etnološka transpozicija. To je izuzetno zanimljivo.
Šta publika treba da ponese sa koncerta
〰️
Šta publika treba da ponese sa koncerta 〰️
Šta biste voleli da publika ponose sa sobom nakon koncerta?
Voleo bih da publika uživa u onome što posedujemo kao narod i kao zemlja. Da se neki podsete, a neki upoznaju sa delima i autorima na koje smo ponosni, a koja čine važan deo našeg duhovnog bića. Svako delo je ogledalo unutrašnjeg stanja autora – bilo da je trenutnog ili trajnog karaktera. Publika treba, svako za sebe, da pronađe lični stav i odnos prema onome što čuje, i šta im autor putem svog dela poručuje.
Karte za koncert
Karte za koncert dostupne su za kupovinu i na Biletarnici Zadužbine Ilije M. Kolarca i onlajn putem klikom OVDE.