Prezentacija o Simfoniji Orijenta povodom 70 godina od smrti Josipa Slavenskog u Legatu Slavenski
U Legatu Josipa Slavenskog će u nedelju, 30. novembra od 19 časova, biti održana prezentacija pod nazivom Simfonija Orijenta Josipa Slavenskog u multi/inter/medijalnom okruženju.
Prezentacija se održava povodom obeležavanja 70 godina od smrti ovog istaknutog jugoslovenskog kompozitora koji je preminuo 30. novembra 1955. Godine.
Mladi dirigent Igor Sarajlić predstaviće delove svog doktorskog rada kroz koji je, zajedno sa kompozitorkom Anom Gnjatović, radio na redakciji rukopisa ovog kapitalnog dela.
Pored razgovora u kojem će oni iznositi izazove i probleme sa kojima su se suočavali tokom procesa, govoriće i o radu na pripremi koncetnog izvodjenja.
Ovo izuzetno, a ne tako često izvođeno delo, interpretirano je u multimedijalno okviru sa idejom da ga približi današnjoj publici kroz sintezu različitih umetničkih oblika.
Igor Sarajlić je svoje viđenje Simfonije Orijenta predstavio 1. jula 2022. godine u Atrijumu Rektorata Univerziteta u Beogradu dirigujući Umetničkim ansamblom Ministarstva odbrane Stanislav Binički sa solistima.
Publika u Legatu Slavenski će u nedelju, 30. novembra biti u prilici da pogleda odlomke ovog muzičkog performansa.
Razgovor sa Igorom Sarajlićem
〰️
Razgovor sa Igorom Sarajlićem 〰️
U razgovoru povodom ovog događaja, Igor Sarajlić kaže da je posebnost forme ove kompozicije nešto što ga je inspirsalo da se posveti i radu na izvođenju ovog dela, ali i da načini redakciju partiture.
Doktorirali ste u oblasti dirigovanja izvođenjem Simfonije Orijenta Josipa Slavenskog. Samu interpretaciju osmislili ste u multi/inter/medijalnom okruženju. Šta Vas je inspirisalo u toj muzici Slavenskog da joj na taj način pristupite? Koje su njene specifičnosti?
Razlog odabira Simfonije Orijenta kao teme doktorskog umetničkog projekta i njenog postavljanja u multimedijalno okruženje jeste njena nestandardna forma i struktura, ostvarena kroz kombinaciju različitih žanrovskih karakteristika. Takođe, napomene Slavenskog na drugim partiturnim zapisima koje pripadaju istom idejno-tematskom krugu navele su me na to da ovo delo može biti postavljeno u ovakvo, novo okruženje.
Jedan od razloga zbog kojih se Simfonija Orijenta retko nalazi na koncertnom podijumu jeste otežana dostupnost i čitljivost postojećih verzija partiture, koje se čuvaju u Legatu Josipa Slavenskog i u Biblioteci Fakulteta muzičke umetnosti. Upravo je ta nečitljivost bila motiv da se priredi novo, savremeno izdanje.
Josip Slavenski
Koji su bili izazovi pripreme i izvođenja ove kompozicije u takvom okruženju?
Najveći izazovi u pripremi izvođenja Simfonije Orijenta odnosili su se na oblikovanje osnovnih smernica za autorke vizuelne i koreografske interpretacije i na njihovo međusobno usklađivanje. Uz to, važan segment predstavljao je i dogovor sa Anom Gnjatović oko postavljanja elektronskog sloja u poslednjem, sedmom stavu – Pesma radu.
Na osnovu kojih izvora radite redakciju partiture zajedno sa kompozitorkom Anom Gnjatović?
U procesu pripreme izvođenja, zajedno sa Anom Gnjatović priredio sam novo notno izdanje partiture, koje će uskoro biti objavljeno i u štampanoj formi. Varijante partiture kojima smo imali pristup obuhvataju autograf i dva njegova prepisa, čuvana u biblioteci Fakulteta muzičke umetnosti. Nadam se da će ovakvo izdanje biti lako dostupno svim zainteresovanima.
Čime ste se vodili u svojoj redakciji? Šta ste želeli da zadržite od Slavenskog, a šta da unesete kao novinu?
U redakciji sam se, pre svega, oslanjao na autograf kao osnovu i polaznu tačku, uz paralelno konsultovanje oba pomenuta prepisa. Međutim, autograf je ostao primarni orijentir za konačnu postavku redakcije.
SImfonija Orijenta
〰️
SImfonija Orijenta 〰️
Simfonija Orijenta predstavlja jedno od najistaknutijih dela ne samo u opusu Josipa Slavenskog, već i u čitavoj jugoslovenskoj muzici. Premijera ove kompozicije odigrana je 2. juna 1934. godine. Tom prilikom su je interpretirali Akademsko pevačko društvo Obilić, Beogradska filharmonija i dirigent Jovan Bandur. Kompozicija je snimljena i objavljena na ploči renomirane izdavačke kuće DECCA.
Vlastimir Peričić je o kompoziciji napisao da je kompozitoru bio cilj i da napravi muzičke evokacije velikih svetskih religija, ali i da prikaže emotivni i duhovni svet čoveka, njegova osećanja, nemire, kontemplaciju, ekstazu i trijumf obuhvatajući ogroman vremenski raspon od primitivnog čoveka do današnjice.
Simfonija ima sedam stavova: Pagani, Jevreji, Budisti, Hrišćani, Muslimani, Muzika, Himna radu.