Koncertno izvođenje opere Edip Đorđa Eneskua u Srpskom narodnom pozorištu
U nedelju, 5. oktobra, sa početkom u 19.00 časova na Velikoj sceni Jovan Đorđević Srpskog narodnog pozorišta, Vojvođanski simfonijski orkestar, u saradnji sa Simfonijskim orkestrom i horom Temišvarske filharmonije Banatul, četrnaest solista iz Rumunije i Srbije i Dečjim operskim studijom Srpskog narodnog pozorišta, pod dirigentskom palicom maestra Gabrijela Bebešelje, izvešće koncertnu postavku opere Edip Đorđa Eneskua.
Ovo monumentalno muzičko-scensko delo, koje na sceni okuplja 200 izuzetnih muzičara, sastoji se iz četiri čina i šest slika. Nastalo je prema francuskom libretu Edmona Flega, kompozicija je razvijana od 1910. do 1931. godine, a premijerno je izvedeno u Pariskoj operi 13. marta 1936. godine.
Predstavlja jedino opersko delo u stvaralačkom opusu Đorđa Eneskua i jedno od njegovih najznačajnijih ostvarenja, u kojem je maestralno spojio različite uticaje: od antičke tragedije i francuskog simbolizma, preko raskošne orkestracije u duhu Riharda Štrausa, do suptilne psihološke karakterizacije likova u maniru Kloda Debisija.
Koncertno izvođenje je posebno značajno, jer predstavlja ostvarenje Protokola o saradnji između Temišvarske filharmonije Banatul i Vojvođanskog simfonijskog orkestra, a ujedno je posvećeno obeležavanju 70 godina od smrti kompozitora.
Ulaznice po ceni od 1200,00 dinara za parter i 800,00 dinara za balkon mogu se nabaviti na biletarnici Srpskog narodnog pozorišta svakog radnog dana od 10.00 časova do početka poslednje predstave, subotom od 14.00 časova do početka poslednje predstave, kao i onlajn na linku.
Đorđe Enesku (1881–1955) bio je rumunski kompozitor, violinista, dirigent i pedagog, jedan od najznačajnijih muzičkih stvaralaca 20. veka. Rođen je u mestu Liveni u Rumuniji, a već kao dete pokazao je izuzetnu muzičku nadarenost. Studirao je violinu i kompoziciju u Beču i Parizu, gde su ga oblikovali uticaji evropskog muzičkog modernizma.
Enesku je ostavio bogat i raznovrstan opus: simfonije, kamernu muziku, horska i solo dela, koncertne kompozicije i solo pesme. Njegovo najpoznatije delo je Rumunska rapsodija br. 1, koja je postala simbol nacionalnog muzičkog identiteta. Pored toga, posebno mesto zauzima monumentalna opera Edip, koju je komponovao tokom više od dve decenije i koja predstavlja vrhunac njegovog stvaralaštva.
Bio je vrhunski violinista, cenjen širom Evrope i Amerike, a istakao se i kao pedagog – među njegovim učenicima posebno se ističe Jehudi Menjuhin. Enesku je bio most između rumunske muzičke tradicije i evropskog umetničkog izraza, a njegovo delo odlikuje spoj folklornih elemenata, bogate harmonije i duboke emocionalnosti.
Preminuo je u Parizu 1955. godine, a njegovo ime danas nosi prestižni međunarodni muzički festival u Bukureštu.