Klavirski duo KaNa nastupa u okviru ciklusa Studio Slavenski 29. januara u Legatu Josipa Slavenskog
Direktan prenos koncerta na talasima Radio Beograda 2 od 19h
Klavirski duo KaNa koji čine pijanistkinje Katarina Čolaković i Natalija Ivić nastupiće u okviru Studija Slavenski u četvrtak 29. januara u Legatu Josipa Slavenskog od 19h uz uživo prenos na talasima Radio Beograda 2.
Druga sezona ciklusa koncerata Studio Slavenski koja je otpočela u septembru 2025. godine nastavlja se tokom 2026. godine koncertom klavirskog dua KaNa u četvrtak 29. januara od 19h u Legatu Josipa Slavenskog uz direktan prenos na talasima Radio Beograda 2.
Na repertoaru koncerta klavirskog dua KaNa koji postoji devet godina i koji sve više privlači publiku svojim muzičkim izrazom nalaze se Šeherezada Nikolaja Rimskog-Korsakova i Senjačka rapsodija Vere Milanković.
Razgovor u susret koncertu
〰️
Razgovor u susret koncertu 〰️
Fotografija: Privatna arhivaU susret koncertu, članice klavirskog dua KaNa govorile su o koncepciji programa, delima sa repertoara i podsetile su se nedavno objavljenog albuma Progressive Music Sound sa delima srpskih kompozitorki.
Pred vama je koncert u okviru ciklusa Studio Slavenski koji se održava u Legatu ovog kompozitora, ambijentu koji neguje stvaralaštvo srpskih kompozitora. Studio Slavenski već drugu godinu okuplja sjajne umetnike i interesantno osmišljene programe. Kako se osećate pred sam koncert i koliko vam znači ova vrsta promocije koja će podjednako biti zastupljena i u samoj koncertnoj sali, ali i na radio talasima Radio Beograda?
Velika je čast nastupati u okviru koncertne sezone Studio Slavenski. Drago nam je da je naša ideja o promociji muzičkog stvaralaštva srpskih kompozitorki prepoznata i podržana od strane Sokoja. Radio promocija za umetnike klasične muzike predstavlja ključni faktor za izgradnju umetničkog kredibiliteta ali i za dosezanje većeg broja publike, što je za nas kao klavirski duo koji je aktivan devet godina svojevrsna potvrda da je naš umetnički rad prepoznat.
Na programu se nalaze Šeherezada Korsakova i Senjačka rapsodija Vere Milanković. Kako ste došli do ovog spoja muzičkih svetova i šta ste imale na umu prilikom osmišljavanja samog programa za ovaj koncert?
Kao izvođačima oduvek nam je bilo važno da kompozicijama koje izvodimo ispričamo priču publici.
To je bila naša ideja vodilja i prilikom koncipiranja programa za ovaj koncert. Svita Rimskog Korsakova je dobro poznata priča o princezi Šeherezadi, prepuna emotivnog naboja i različitih karaktera. S druge strane Senjačka rapsodija je priča o detinjstvu, njegovoj naivnosti i okupljanju društva pred duge šetnje na Senjaku. Ideja je da se slušaoci sa nama otisnu u muzičko putovanje gde će obići Inidiju i Persiju a potom se vratiti na ulice Beograda.
Šeherezada Nikolaja Rimskog-Korsakova je delo koje je veoma poznato, muzički vrlo složeno, puno boja i zadodljivih muzičkih situacija. U orkestru ono zvuči jako uzbudljivo i verujem da će tako biti i prilikom vaše interpretacije. Međutim, na koji način je sam kompozitor preneo fakturu orkestar na fakturu jednog klavira u četiri ruke? Koje izazove i uzbudljivosti nosi sa sobom ova kompozicija prilikom pripreme i same interpretacije?
Najizazovniji zadatak Šeherezade jeste upravo to što uz pomoć jednog instrumenta, klavira, moramo da dočaramo ceo orkestar, sve njegove boje i instrumente. Da bismo to izvele, temeljno smo proučile orkestarsku partituru i provodile sate u slušanju različitih orkestarskih izvođenja i potom beležile u našoj partituri kada koji instrument nastupa. Kompozitor je promenama registara klavira, čestim ukrštanjem ruku i tehnički veoma zahtevnom fakturom pokušao da ceo orkestar smesti na jedan jedini instrument. Zbog svega navedenog Šeherezada je jedno od najizazovnijih dela za četiri ruke koje smo do sada svirale.
A Senjačka rapsodija Vere Milanković? Šta u njoj nalazite muzički interesantno?
Senjačka rapsodija Vere Milanković odiše komunikativnošću, a ujedno sadrži i pomalo nostalgičan zvuk. Bilo nam je interesantno to što je kompozitorka uspela da zvižduk kojim se društvo pozivalo u duge letnje šetnje pretoči u jednu prepoznatljivu muzičku temu.
PROGRESSIVE MUSIC SOUND
Želeo bih i da se osvrnem na vaš album koji ste nedavno objavile, a koji nosi naziv Progressive Music Sound. Na njemu se nalaze dela srpskih kompozitorki Vere Milanković, Dragane Jovanović, Svetlane Savić, Milane Stojadinović-Milić i Ivane Stefanović. Da li sam naziv albuma treba da ukaže na određene pravce u kojima su se kompozitorke kretale u svojim kompozicijama, ili je tajna u nečem drugom?
Sam naziv Progressive Music Sound ukazuje na muziku koja pokušava da proširi postojeće stilske granice povezane sa klasičnim muzičkim žanrom, ali ujedno na duhovit i indirektan način ukaže da je u pitanju muzika kompozitorki u izvođenju pijanistkinja markiranjem prvih slova svake reči, čime se dobija skraćenica PMS.
Ovim projektom smo želele da ukažemo na značaj i doprinos kompozitorki serioznoj muzici, ali i da doprinesemo valorizaciji uloge žene u umetnosti time što su sve saradnice na projektu bile umetnice.
Na albumu se nalaze kompozicije Vere Milanković koje su inspirisane narodnom muzikom, ali isto tako su tu i dela sa pogledima na pejzaže (Pesnik na brodu), različite scene i plesovi u delima Dragane Jovanović i Milane Stojadinović-Milić. Šta ste u njima pronašle kao jedinstveno i zanimljivo za osmišljavanje interpretacija?
Pomenute kompozicije su stilski i žanrovski različite i to je ono što je bilo izazovno i zanimljivo u radu na interpretaciji. Svako delo nosi novu priču i drugačiji fokus izvođačke problematike. Ono što nam je značilo u osmišljavanju interpretacije ovih dela su bile konsultacije sa kompozitorkama koje su nam pomogle u usmerenju ideje i pravca ka kojem treba da težimo. To je i jedan od razloga zašto volimo da izvodimo dela savremene muzike.
Delima sa albuma promovisale ste nove kompozicije za klavirski duo, otvorili vrata novim mogućnostima za osmišljavanje repertoara koncerata. Koliko vam je teško ili lako da pronalazite kompozicije koje želite da svirate?
Istražujući repertoar za klavirski duo nailazile smo na mnoštvo interesantnih kompozitora i kompozicija za koje do sad nismo čule. Volimo da istražujemo različitu muziku i izvodimo nešto što nije popularno. Samim tim imamo priliku da publici predstavimo nešto novo i osvežimo koncertni repertoar klasične muzike. U traganju za delima srpskih autora shvatile smo da postoji dosta ženskih kompozitora koje su pisale za ansambl klavirski duo. Njihova muzika nam je probudila znatiželju i želju da je izvodimo i uvrstimo u nove projekte.
Fotografija: Privatna arhivaO saradnji, senzibilitetima i planovima
Koliko vam se podudaraju senzibiliteti po pitanju muzike i na koji način se oni ogledaju u pogledu izbora programa i u pogledu interpretacija?
Sličan senzibilitet je definitivno jedna od stvari koja je održala naš duo. Od prve kompozicije na kojoj smo radile shvatile smo da se podudaramo u načinu razmišljanja i doživljaja muzike. Takođe, bitno je da pomenemo da smo obe uvek bile otvorene za nove ideje i savete, a to je olakšalo komunikaciju i rad na interpretaciji. Zajedničko uzbuđenje koje osećamo dok vežbamo novo delo je inicijalna kapisla koja nas uvek motiviše da stvaramo novu energiju.
Jedan ste od malobrojnih ansambala klavirskog dua na našim prostorima. To je podjednako i jedan vrlo inspirativan medij za interpetaciju muzike, ali isto tako i izuzetno intiman. Na koji način ste gradile svoj umetnički put, razumevanje jedna za drugu i, uopšte, kako ste se pronašle u zajedničkom sviranju ovog tipa?
Naša saradnja je započela na master studijama na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. Tada smo vrlo brzo shvatile da imamo iste ambicije, način razmišljanja kao i radne navike. Ljubav prema muzici, instrumentu i zajednička energija nam je davala inspiraciju za dalji rad i nove projekte. Kroz sviranje se razvilo i novo prijateljstvo u kojem vlada velika podrška, razumevanje i bodrenje. Mislim da je to i jedan od razloga što se obe bavimo kamernom muzikom, jer uvek je lakše i lepše kada niste sami, na sceni kao i u životu.
Imate li u vidu još neke projekte, koncerte, nova dela, porudžbine… nešto što biste želele da otkrijete?
Sledeći koncert održaće se 23. februara u muzičkoj školi Vladimir Đorđević u okviru koncertne sezone Ponedeljkom u Đorđeviću. U planu nam je i promocija albuma u inostranstvu, a glavni fokus u naredom periodu biće rad na doktorskoj disertaciji.
O klavirskom duu KaNa
〰️
O klavirskom duu KaNa 〰️
Natalija Ivić i Katarina Čolaković započinju saradnju na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu 2017. godine. Završile su specijalističke akademske studije na odseku za kamernu muziku u klasi prof. Jasne Tucović nakon kojih nastavljaju doktorske akademske studije.
Nastupale su u svim značajnim salama u Beogradu kao i u nekim gradovima Srbije. Osvajale su nagrade na međunarodnom takmičenju “Davorin Jenko” u Beogradu, međunarodnom takmičenju Konstantin Veliki u Nišu, Klavirskom takmičenju savremen srpske muzike, International Moscow Music Competition. Na Banjalučkom bijenalu osvojaju specijalnu nagradu sa 100 poena, čime su ujedno bile i laureati VI kategorije.
Njihov projekat o stvaralaštvu srpskih kompozitorki podržao je Sokoj iz Fonda za kulturna davanja. Koncert je bio održan u Narodnom pozorištu u Beogradu na sceni Raša Plaović i dobio je odličnu muzičku kritiku. Nastavak projekta posvećenom stvaralaštvu žena u Srbiji je snimanje digitalnog izdanja 2025. godine pod nazivom Progressive Music Sound u izdanju Metropolis Musica.
Pored srpskih kompozitora, rade i na popularizaciji modernih kompozitora klasične muzike čija dela nisu poznata domaćoj publici. Jedan takav projekat predstavile su u Kulturnom centru Vojvodine Miloš Crnjanski gde su izabrane na konkursu za koncerte kamernih ansambla.
Studio Slavenski
U drugoj sezoni ciklusa koncerata Studio Slavenski u periodu od oktobra 2025. do maja meseca 2026. godine, biće održano osam koncerata kamerne muzike.
Svakog poslednjeg četvrtka u mesecu u 19 časova, uz direktan prenos na Radio Beogradu 2, publici se predstavlja raznovrsnost i bogatstvo žanra kamerne muzike i stvaralaštva srpskih kompozitora.
Među izvođačima nalaze se renomirani mladi i zreli umetnici, aktivni i na srpskoj i na svetskoj sceni, a koji su podjednako angažovani i kao interpretatori klasičnog repertoara i kao promoteri srpskog stvarlaštva koji je u ovom ciklusu obavezan deo programa.
Pogledaj još: Nova sezona ciklusa Studio Slavenski
Prvi ciklus koncerata Studio Slavenski uspešno je organizovan tokom 2024. i 2025. godine povodom proslavljanja veka postojanja Radio Beograda, 75 godina od osnivanja Sokoja i 70 godina od smrti jednog od najznačajnijih jugoslovenskih kompozitora, Josipa Slavenskog.
Ciklus Studio Slavenski osmislile su i realizuju ga Maja Čolović-Vasić, urednica u Muzičkoj redakciji Radio Beograda 2 i urednica prenosa i Mirjana Lazarević, viši stručni saradnik u Kancelariji za saradnju sa medijima i odnose sa javnošću Sokoja.